istra Pogledom možete obuhvatiti čitavo bogatstvo raznolikosti, od snježne bjeline nedalekih planina, talasanje zelenih njiva i polja, zaravni i udolja, valovitih predjela s vinogradima i maslinicima, do modrine beskrajnog mora.

Kad uđete u tu raskoš, kad joj se sasvim približite, zadivit će vas svaki njen detalj, svaka pojedinost, crkvena pročelja i gradski portali, seoske ulice s kortama, voltama i baladurima, klokot brzog potoka i proplanak s rascvalim trešnjama. Sve je tu blisko i prijateljsko: i priroda i naselja i ljudi.


Smještaj
Najzapadnija županija Republike Hrvatske, najveći jadranski poluotok

Površina
2.820 km2

Broj stanovnika
206.344 (2001.)

Dužina obale
445,1 km (razvedena obala dvostruko je duža od cestovne)
Zapadna obala Istre duga je 242,5 km, s otocima 327,5 km (178,1 M).
Istočna obala Istre duga je 202,6 km, s pripadajućim otočićima 212,4 km (114,5 M).

More
Temperatura mora najniža je u ožujku kada se kreće od 9,3°C do 11,1°C, a najviša u kolovozu, od 23,3°C do 24,1°C.
Salinitet mora prosječno iznosi od 36 do 38 promila.

Rijeke
Mirna, Dragonja i Raša

Vegetacija
Istra je najveća zelena oaza sjevernog Jadrana. Duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i prepoznatljiva zelena makija. Glavni predstavnici makije su crnika i planika. Šume u Istri pokrivaju 35% površine.

Administrativni centar
Pazin (9.227 stanovnika)

Ekonomski centar
Pula (58.594 stanovnika)

Prvi dokazi o postojanju praljudi na području Istre datiraju iz razdoblja starijeg paleolitika. Starost kamenog udarača izrađenog rukom pračovjeka procjenjuje se na 2 milijuna do 800.000 godina i pronađen je u blizini Pule, u špilji Šandalja. Nalazi iz razdoblja mlađeg paleolitika (40-10.000 godina) nalaze se na lokalitetima Šandalja II te u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu.

U Romualdovoj pećini (11 km od Vrsara i 9 km od Rovinja) pronađeno je mnoštvo kostiju od preko 40 životinjskih vrsta, kao što su spiljski medvjed, spiljski lav, leopard, spiljska hijena, divlji konj, veliki jelen, snježni zec i dr., uglavnom plijen tadašnjih praljudi-lovaca. Pronađeno oruđe ukazuje na postojanje čovjeka iz razdoblja starijeg kamenog doba, a pećina je i zanimljivi speleološki objekt s pećinskim ukrasima, šišmišima i drugim životinjama. Ime je dobila po svecu Romualdu koji je uz molitvu i meditaciju u pećini boravio tri godine, od 1001. do 1004. godine.

Niz ostalih prahistorijskih nalaza kroz neolit, mlađe kameno doba (6.000 – 2.000 g. prije Krista) dokazuje da ljudi napuštaju isključivo lovačko zanimanje i započinju uzgoj stoke i sijanje žitarica. Oruđe i oružje obrađuju finije, a počinju izrađivati i zemljano posuđe.